Opis
tj Divlji krastavac je korišćen kao lekovita biljka više od 2000 godina na području oko Sredozemnog mora i severne Afrike, najviše na području Turske, Kipra kao i u Dalmaciji i Istri.
Zbog svojih lekovitih svojstava koja su poznata još iz starog Egipta, divlji krastavac su u raznim oblicima mnogi narodi koristili u lekovite svrhe. Prodajemo varijetet sa svetlijim semenom iz Turske (lično sakupljen ) i domaći sa tamnijim semenom ( lično uzgajan u saksiji )-sastav je potpuno isti jedino se razlikuje boja semena zbog klime i uslova uzgajanja.
Divlji krastavac je trajna, dlakava, mediteranska biljka koja raste uz zidove, na nasipima i napuštenim zemljištima.
Ima srcolike dlakave listove i žute jednopolne cvetove. Plod je dlakav, duguljast iz kojeg pri branju zrelog ploda, štrcaju semenke zbog čega je biljka i dobila ime (latinski naziv `Ecballium` nastao je od grčke reči `ekballein` što znači `baciti se` a `elaterium` od grčke rieči `elatos` što znači `pobeći`, dok se kod nas koriste nazivi štrcaljka, štrkavac, štrcalica, divlji kukumar, divlji krastavac i.t.d.)
Biljka cveta od juna do avgusta.Sok od plodova sličnih malim krastavcima ima vrlo snažno purgativno delovanje i u tu svrhu je korišten u službenoj medicini. Najvažnije lekovito delovanje koje se primjenjuje u narodu je lečenje upale sinusa (sinusitis) tj. poticanje čišćenja upalnog sekreta.Takođe se koristio u lečenju edema povezanih sa slabim radom bubrega i problema sa srcem u obliku čaja od sušenih listova.
Razmnožavanje : Semenom
Pre-tretman : Ne
Setva : S proleća ili tokom leta direktno u basti na dubini oko 2-5 cm.Ili naklijavanjem u maramici,čim isklija prebacuje se u bašti.
Klijanje: Temperatura iznad 18 C , isklija za 3-15 dana
Lokacija : Zahteva svetlost i umerenu vlažnost.
Nega : Biljka ima plitak koren s time je neophodno redovno navodnjavanje.
Recenzije
Još nema komentara.